Delegacija na čelu s predsjednikom Gradske skupštine Joškom Klisovićem sastojala se od gradskih zastupnika Branka Ančića, Gordana Bosanca i Maura Sirotnjaka te Mirjane Lichtner Kristić iz Stručne službe Gradske skupštine. Središnje teme radnog posjeta bile su bečki know-how u upravnim procesima te komunalnim temama poput poticane stanogradnje i gospodarenja otpadom.

 

Prvi dan posjeta zagrebačke delegacije započeo je prezentacijom bečke platforme zviždača. Roland Walka iz bečke Direkcije Magistrata pružio je uvid u stanje u Beču gdje je još 2002. osnovana radna skupina za borbu protiv korupcije. Platforma zvidačima omogućava prijavu u slučaju sumnje na korupciju i slične prekršaje. Platforma kao i anonimne prijave doprinose transparentnoj upravi. Delegaciju su zanimali način funkcioniranja te očuvanje anonimnosti zviždača, a poseban interes bio je na problematici provjere prekršaja i odvajanja neopravdanih optužbi od opravdanih. Zbog velikog interesa za ovu temu nakon razgovora razmijenjeni su kontaktni podaci kako bi se naknadno moglo odgovoriti na daljnja pitanja.

 

Gradski zastupnik Stephan Auer-Stüger pružio je uvid u takozvanu bečku klimatsku kartu i klimatske ciljeve Beča. U Beču se već 15 godina ne koristi loživo ulje za grijanje. Mreža daljinskog grijanja duga je 1,2 kilometra, dok se oko 600.000 kućanstava još uvijek grije na plin. Gradsko energetsko poduzeće „Wien Energie” već se deset godina bavi istraživanjem upotrebe geotermalne energije te namjerava povećati korištenje toplinskih crpki.  

 

Novoizabrana zagrebačka uprava zanimala se i za bečku ekspertizu u području digitalizacije komunikacije s građanima te u vezi s poslovnikom Gradske i Pokrajinske skupštine. U Hrvatskoj su, primjerice, zakonom zabranjene online sjednice Gradske skupštine, dok je u Beču zbog pandemije koronavirusa održana sjednica Gradske skupštine u online obliku.

 

Tijekom radnog ručka prvi predsjednik Bečke pokrajinske skuštine Ernst Woller istaknuo je odlične odnose Zagreba i Beča te Hrvatske i Austrije. Razgovaralo se i o posljedicama razornih potresa na području Zagreba 2020. godine te o stanju obnove. U tom pogledu dogovoreno je da će uz pomoć koju je Grad Beč već pružio preko Inozemnog ureda Grada Beča u Zagrebu ostati u kontaktu kako bi se definirala daljnja pomoć.

 

Kao posljednja točka dnevnog reda našla se tema bečke poticane stanogradnje. Prilikom razmjene iskustava delegacija je s bečkim stručnjacima diskutirala o financiranju bečkog modela stanogradnje te načinu vrednovanja potrebe za stanovima. Gradska zastupnica Marina Hanke i Christian Schantl, voditelj marketinškog odjela bečkog stambenog poduzeća „Wiener Wohnen”, pružili su uvid u bečki model poticane stanogradnje koji uključuje 200.000 stanova poticane stanogradnje i 220.000 gradskih stanova. Budući da se broj stanovnika u Beču poveća za oko 10.000 ljudi godišnje, Beč ponovno gradi gradske stanove, a popis čekanja za stan u prosjeku iznosi godinu i pol. Usporedbe radi, Zagreb ima 6.000 gradskih stanova.

 

Prijepodne drugog dana radnog posjeta bilo je u znaku bečkog gospodarenja otpadom. Delegacija je posjetila spalionicu otpada Pfaffenau i upoznala se s načinom funkcioniranja spalionice te logističkog centra. Pritom su članovi obiju delegacija razmijenili svoja iskustva na temu gospodarenja otpadom. U logističkom centru za gospodarenje otpadom i spalionici otpad se sortira, prerađuje, spaljuje te ponovno koristi za proizvodnju energije. Teme prilikom posjeta spalionici također su bile tijek i procesi prilikom spaljivanja otpada u praksi. Spalionica otpada otvorena je 2008. i otad je spalila 250.000 tona bečkog otpada. Godišnje tako nastaje 65 GWh struje te 410 GWh toplinske energije.