- Gradovi
- Suradnja i aktivnosti
- Novosti
- Medijski kutak
- O nama
Grad Zagreb razmatra izgradnju spalionice otpada. Iz tog je razloga, uz pratnju hrvatskih medija, delegacija Gradske skupštine Grada Zagreba, predvođena predsjednikom skupštine Joškom Klisovićem, 30. listopada 2024. posjetila Beč. Ondje je, kao primjer dobre prakse obrade otpada u gradu, zagrebačkoj delegaciji predstavljena spalionica otpada Spittelau.
Glavni grad Hrvatske suočava se s odlukom o tome treba li izgraditi spalionicu otpada. Tehnologija spaljivanja otpada u Hrvatskoj je sporna tema, a mnoge udruge za zaštitu okoliša smatraju da ovaj postupak šteti okolišu. Još je u veljači u Zagrebu održana konferencija „Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“ tijekom koje je bečko energetsko poduzeće Wien Energie predstavilo svoje inovativne projekte u tom području poput spalionice otpada Spittelau. Za vrijeme posjeta austrijskoj prijestolnici zagrebačka je delegacija dobila predodžbu o tome kako zapravo funkcionira spalionica otpada Spittelau.
U pratnji hrvatskog veleposlanika u Austriji, 29 članova zagrebačke delegacije prvo je posjetilo bečku gradsku vijećnicu u kojoj su ih dočekali predsjednik bečke Gradske skupštine Thomas Reindl i gradski zastupnik Stefan Auer-Stüger. Teme njihova susreta uključivale su prvenstveno bečko iskustvo s uvođenjem odvojenog prikupljanja otpada te spaljivanja otpada. Zagrebačka je delegacija bila iznimno impresionirana visokom kvalitetom života u Beču. Nekoliko je puta istaknuto da Beč slovi kao svjetski pionir u području obrade otpada. Predsjednik bečke Gradske skupštine naglasio je kako Grad Beč s Gradom Zagrebom želi podijeliti svoje znanje i stručnost, ali i razgovarati o greškama i naučenim lekcijama.
Nakon dinamične razmjene stručnog znanja s predsjednikom bečke Gradske skupštine zagrebačka je delegacija posjetila spalionicu otpada Spittelau. Ona je ujedno izvor energije i simbol Beča, a dizajnirao ju je poznati umjetnik Friedensreich Hundertwasser. Vodeći se visokim ekološkim standardima, ondje se godišnje spali 280.000 tona kućanskog otpada. Osim toga, tako proizvedena toplina grije oko 60.000 kućanstava, a oko 50.000 kućanstava na taj se način opskrbljuje električnom energijom. Budući da je i pitanje spaljivanja otpadnog mulja od velikog interesa za Zagreb, ovu je temu zagrebačkoj delegaciji predstavio stručnjak iz bečkog energetskog poduzeća Wien Energie.
Susret je bio iznimno uspješan, a zagrebačka je delegacija izrazila zahvalnost na opsežnim informacijama. Kako su potvrdila oba predsjednika gradskih skupština, u planu je daljnja razmjena iskustava na ovu temu.
