Grad Beč okrunjen je titulom „Europski grad drveća” (European City of the Trees – ECOT) za 2021. godinu. Ovom se nagradom odlikuje izuzetna predanost austrijske prijestolnice urbanom ekosustavu. Brojnim istraživanjima i inovativnim mjerama Beč pridonosi boljoj prilagodbi ekosustava klimatskim promjenama. Europsko vijeće za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC) od 2007. dodjeljuje ovu nagradu gradovima koji posvećuju posebnu pozornost svojim stablima. Voditelj radne skupine EAC-a za nagradu ECOT Jan Goevert istaknuo je održiv bečki sustav upravljanja oborinskim vodama: „Beč stoji uz bok najmlađim dobitnicima nagrade ECOT kao što su Apeldoorn za 2018. i Moskva za 2019. godinu. I ondje odlučujuću ulogu igraju stabla otporna na klimatske promjene i voda. Velika posvećenost Beča stablima može poslužiti kao primjer na koji se mogu ugledati drugi europski gradovi”, objašnjava voditelj skupine. Dodjela nagrada održana je 22. listopada u sklopu godišnjeg sastanka EAC-a u Beču. Osim već navedenih gradova među dosadašnjim dobitnicima nalaze se i Valencia, Prag, Amsterdam, Krakov i Frankfurt.

 

Bečko poduzeće za održavanje gradskih vrtova (MA 42) veliku pozornost posvećuje „zelenim plućima” grada. Osim što se brine o oko 500.000 stabala, zaduženo je i za planiranje, gradnju i održavanje 1000 gradskih parkova. Bečki stručnjaci osmišljavaju inovativna rješenja kako bi gradsko drveće učinili otpornijim na klimatske promjene, čime se poboljšava i kvaliteta života u gradu. Pritom važnu ulogu igra sustav navodnjavanja koji stvara najbolje uvjete za zdrava i vitalna stabla.

 

Drveću je potreban odgovarajući prostor za širenje korijenja u tlu s porama u kojima se zadržavaju zrak i voda, što u gradovima često nedostaje. Kod principa takozvanog grada-spužve ispod popločane površine postavlja se sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode. Ovakav princip sa sobom nosi brojne prednosti. Tako se, između ostaloga, na održiv način razvijaju zdrava i otporna stabla koja pozitivno utječu na gradsku mikroklimu, apsorbiraju ugljikov dioksid, svojim velikim krošnjama pružaju hlad, a kao staništa biljnih i životinjskih vrsta potiču i biološku raznolikost.

 

Kako je navelo stručno povjerenstvo nagrade, grad Beč ove je godine odlikovan prije svega zahvaljujući dobrom upravljanju stablima što uključuje i posebne mjere koje provodi gradsko poduzeće MA 42. Zanimljiva je činjenica da su djelatnici ovog poduzeća u suradnji s različitim stručnjacima razvili i patentirali poseban supstrat koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, a poduzeće ga i samostalno proizvodi. Koristi se prilikom sadnje stabala te pospješuje sposobnost skladištenja vode i prozračnost tla.

 

Sa skupinom stručnjaka izrađen je i popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, visoke temperature i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. Asortiman drveća u Beču kontinuirano se evaluira i prilagođava, a trenutačno obuhvaća oko 30 različitih vrsta. Na ulicama austrijske metropole najčešće se mogu naći javor, lipa, kesten, jasen, platana i košćela.

 

Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 stabala, a na području grada nalazi se i oko 1.000 automatskih sustava za navodnjavanje. Mlada stabla koja nemaju ovakav automatski sustav zalijevaju se ručno najmanje jednom tjedno, a tijekom velikih vrućina i dva puta tijekom prve tri godine. Osim toga, na debla mladih stabala pričvršćuju se posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje. Gotovo 150 djelatnika bečkog poduzeća MA 42 svakodnevno opskrbi gradska stabla s oko 300.000 litara vode.

 

Austrijska prijestolnica također ima katastar stabala koji sadrži informacije kao što su vrsta i visina stabla, obujam debla i promjer krošnje, a u pojedinim slučajevima poznata je i godina sadnje.